BiH i FATF: Ciklus nadzora, reformi i povratka pod međunarodnu kontrolu

Prvi širi okvir tog međunarodnog praćenja dolazi kroz MONEYVAL, tijelo Vijeća Evrope koje je još u periodu od 2009. do 2014. godine upozoravalo da BiH mora ojačati zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti finansijskog nadzora. U tim ranim fazama naglasak je bio na slaboj koordinaciji institucija, nedovoljno razvijenim kontrolnim mehanizmima i potrebi da se sistem uskladi s međunarodnim standardima.

Nekoliko godina kasnije, oko 2015. godine, BiH ulazi u formalni FATF režim pojačanog nadzora. Tada su već jasno identifikovani strateški nedostaci u sistemu za sprečavanje pranja novca, ali i u sposobnosti države da ih dosljedno primjenjuje u praksi. FATF tada postavlja akcioni plan koji je podrazumijevao zakonodavne izmjene, jačanje finansijskog nadzora i unapređenje saradnje između nadležnih institucija.

Dosljednost u provođenju reformi

U naredne dvije godine, 2016. i 2017., BiH provodi niz reformi koje su na papiru predstavljale značajan iskorak. Usvojeni su i izmijenjeni ključni zakoni, ojačane su pojedine institucije, a saradnja između regulatornih tijela postepeno je unaprijeđena. Međutim, međunarodne procjene su u tom periodu i dalje naglašavale da je najveći izazov ostajao u stvarnoj primjeni zakona, a ne u njihovom donošenju.

Prekretnica dolazi u februaru 2018. godine, kada FATF donosi odluku da je Bosna i Hercegovina otklonila strateške nedostatke u svom AML/CFT sistemu. Time je zemlja skinuta sa liste jurisdikcija pod pojačanim nadzorom i vraćena u standardni režim međunarodnog praćenja. Uslijedio je period stabilizacije, koji je dodatno ojačan i odlukom Evropske komisije 2020. godine da BiH ukloni sa liste visokorizičnih zemalja u oblasti pranja novca.

Preokret i povratak pod međunarodnu kontrolu

Ipak, taj period nije donio trajno zatvaranje reformskog ciklusa. Već u narednim godinama, posebno od 2023. i 2024., međunarodne evaluacije ponovo počinju bilježiti usporavanje reformi, neujednačenu primjenu propisa i slabosti u institucionalnoj koordinaciji. Upozorenja su se postepeno pojačavala, uz ocjenu da BiH ponovo zaostaje u implementaciji standarda koje FATF zahtijeva.

Tokom 2025. godine zemlja ulazi u novi posmatrački, odnosno monitoring režim, što je u praksi predstavljalo posljednju fazu upozorenja prije formalnog vraćanja na sivu listu. Taj period bio je zamišljen kao prostor za ubrzano provođenje preporučenih mjera i jačanje sistema finansijskog nadzora.

Međutim, u junu 2026. godine FATF ponovo stavlja Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom. Time se zatvara još jedan ciklus u kojem zemlja prolazi put od identifikacije slabosti, preko reformi i privremenog skidanja sa liste, do ponovnog povratka pod međunarodnu kontrolu.

Ovakav obrazac pokazuje da se ključni problem ne nalazi samo u zakonodavnom okviru, nego u kontinuitetu njegove primjene i sposobnosti institucija da reforme pretvore u trajnu praksu. Upravo tu, u raskoraku između usvojenih standarda i njihove stvarne provedbe, leži razlog zbog kojeg se Bosna i Hercegovina iznova vraća u režim pojačanog FATF nadzora.

Na kraju, ovaj ciklus ne govori samo o tehničkom finansijskom nadzoru, nego i o širem pitanju institucionalne dosljednosti. Jer u sistemu kakav FATF mjeri, zakon nije cilj sam po sebi, on je tek početak procesa koji mora trajati i onda kada međunarodni nadzor privremeno prestane.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad